{"id":7,"date":"2017-05-30T22:35:50","date_gmt":"2017-05-30T20:35:50","guid":{"rendered":"http:\/\/www.ptfos.unios.hr\/ZeleneTehnologije\/?page_id=7"},"modified":"2018-02-09T09:53:34","modified_gmt":"2018-02-09T08:53:34","slug":"o-projektu","status":"publish","type":"page","link":"http:\/\/www.ptfos.unios.hr\/ZeleneTehnologije\/index.php\/o-projektu\/","title":{"rendered":"O projektu"},"content":{"rendered":"<p style=\"text-align: justify;\"><strong><br \/>\nSa\u017eetak:<\/strong> Zelena kemija i zelene tehnologije su posljednjih nekoliko desetlje\u0107a postale imperativ, uzimaju\u0107i u obzir da uklju\u010duju okoli\u0161no prihvatljive procese u svrhu smanjenja uporabe i generiranja \u0161tetnih tvari. Sinteza potpomognuta mikrovalovima i ultrazvukom se ve\u0107 neko vrijeme svrstava u zelene tehnolgije, ali jo\u0161 uvijek postoji te\u017enja minimaliziranja upotrebe \u0161tetnih i toksi\u010dnih organskih otapala u sintezi. Tu dolazi do izra\u017eaja mogu\u0107nost upotrebe eutekti\u010dkih otapala (DESs, <em>deep eutectic solvents<\/em>), koja su posljednjih nekoliko desetlje\u0107a postala vrlo popularna, a mogu\u0107nosti njihove primjene u gore navedene svrhe su ogromne. Eutekti\u010dka otapala su netoksi\u010dna i okoli\u0161no prihvatljiva otapala, koja se vrlo lako sintetiziraju iz biorazgradivih komponenti. Kao takva se odli\u010dno uklapaju u koncept zelene kemije, osobito i zbog mogu\u0107nosti kombinacije s mikrovaovima i ultrazvukom u razli\u010ditim procesima. Dakle, zbog svojih brojnih i o\u010ditih prednosti u odnosu na konvenconalna otapala, a s naglaskom na o\u010duvanje okoli\u0161a i ekolo\u0161ki aspekt, eutekti\u010dka otapala u kombinaciji s mikrovalovima i ultrazvukom \u0107e se primijeniti u sintezi heterocikli\u010dkih derivata kumarina, kinazolinona i piridina, spojeva s potencijalnom biolo\u0161kom aktivno\u0161\u0107u. Heterocikli\u010dki spojevi su u fokusu brojinih istra\u017eivanja ve\u0107 desetlje\u0107ima, zbog svog \u0161irokog spektra biolo\u0161kih aktivnosti. Ova vrsta gore navednih spojeva nalazi potencijanu primjenu u poljoprivredi, prehrambenoj industriji, farmakologiji i medicini. Tendencija danas je ne samo dizajn i sinteza takvih spojeva, ve\u0107 i iznala\u017eenje novih metoda njihove sinteze, u svrhu pojednostavljenja reakcija, postizanja ve\u0107ih iskori\u0161tenja, kra\u0107eg vremena reakcije, uz primjenu ekolo\u0161ki prihvatljivih procesa.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Osnovni cilj ovog projekta je razviti metode sinteze razli\u010dith biolo\u0161ki aktivnih heterocikli\u010dkih spojeva koriste\u0107i zelene tehnologije. Projekt \u0107e se provoditi kroz 3 (tri) aspekta; 1) sinteza derivata kinazolinona, 2) Knoevenagelova kondenzacija, 3) sinteza derivata piridina. Sve spomenute reakcije se vrlo \u010desto provode u razli\u010ditim laboratorijima i to svakodnevno, bilo da se radi o sintezi va\u017enih intermedijera ili kona\u010dnim biolo\u0161ki aktivnim produktima, namijenjenim u razli\u010dite svrhe. Derivati kinazolinona koji \u0107e se sintetizirati u okvirima ovog projekta su vrlo potentni i va\u017eni kemijski intermedijeri (kinazolin-4(3H)-oni, 2-metilkinazolinolin-4(3H)-oni, 2-merkapto-3-supstituirani-kinazolin-4(3H)-oni) u sintezi razli\u010ditih lijekova i medicinskih pripravaka, koji se vrlo \u010desto koriste u farmaceutskoj industriji. Stoga je vrlo va\u017eno izna\u0107i ekolo\u0161ki prihvatljive metode njihove sinteze. Knoevenagelova kondenzacija se tako\u0111er vrlo \u010desto upotrebljava u istra\u017eiva\u010dkim laboratorijima za formaciju C-C veze. Optimizacija ove reakcije i daljnja sinteza novih spojeva na temelju optimalnih uvjeta je tako\u0111er od velikog zna\u010daja. Isto \u0107e se provesti i s derivatima piridina i oksima, spojeva koji i na\u010de tako\u0111er pokazuju zna\u010dajnu biolo\u0161ku aktivnost. Svi ovi spojevi bi mogli na\u0107i potencijalnu primjenu u prehrambenoj industriji ili poljoprivredi kao dodaci hrani, fungicidi, herbicidi, itd., ili u farmaceutskoj industriji za razli\u010dite pripravke. Za sintezu eutekti\u010dkih otapala se mo\u017ee koristiti veliki broj komponenata i u razli\u010ditm omjerima, \u0161to u kona\u010dnici rezultira velikim brojem razli\u010ditih vrsta eutekti\u010dkih otapala, stoga \u0107e optimizacija gore navedenih procesa biti vrlo zahtjevan posao. Ne samo da \u0107e se sinteze provesti u razli\u010ditim otapalima, ve\u0107 i razli\u010ditim tehnikama (mije\u0161anje i grijanje, mikrovalovi, ultrazvuk). Stoga \u0107e na ovom projektu raditi dva doktoranda, svaki na specifi\u010dnoj vrsti spojeva, i planira se obrana njihove doktorske disertacije za vrijeme trajanja projekta. Rezultati ovog projekta \u0107e biti od velike va\u017enosti svakom znanstveniku koji se bavi sintezom ovih vrsta spojeva u razli\u010dite svrhe, a tako\u0111er \u0107e biti dobra podloga za scale-up ovih procesa u svrhu industrijske upotrebe ovog ekolo\u0161ki prihvatljivog pristupa.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Sa\u017eetak: Zelena kemija i zelene tehnologije su posljednjih nekoliko desetlje\u0107a postale imperativ, uzimaju\u0107i u obzir da uklju\u010duju okoli\u0161no prihvatljive procese u svrhu smanjenja uporabe i generiranja \u0161tetnih tvari. Sinteza potpomognuta mikrovalovima i ultrazvukom se ve\u0107 neko vrijeme svrstava u zelene tehnolgije, ali jo\u0161 uvijek postoji te\u017enja minimaliziranja upotrebe \u0161tetnih i toksi\u010dnih organskih otapala u sintezi. &#8230; <a title=\"O projektu\" class=\"read-more\" href=\"http:\/\/www.ptfos.unios.hr\/ZeleneTehnologije\/index.php\/o-projektu\/\" aria-label=\"More on O projektu\">Op\u0161irnije<\/a><\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"parent":0,"menu_order":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","template":"","meta":{"generate_page_header":""},"_links":{"self":[{"href":"http:\/\/www.ptfos.unios.hr\/ZeleneTehnologije\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/7"}],"collection":[{"href":"http:\/\/www.ptfos.unios.hr\/ZeleneTehnologije\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/pages"}],"about":[{"href":"http:\/\/www.ptfos.unios.hr\/ZeleneTehnologije\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/page"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/www.ptfos.unios.hr\/ZeleneTehnologije\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/www.ptfos.unios.hr\/ZeleneTehnologije\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=7"}],"version-history":[{"count":9,"href":"http:\/\/www.ptfos.unios.hr\/ZeleneTehnologije\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/7\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":278,"href":"http:\/\/www.ptfos.unios.hr\/ZeleneTehnologije\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/7\/revisions\/278"}],"wp:attachment":[{"href":"http:\/\/www.ptfos.unios.hr\/ZeleneTehnologije\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=7"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}