Plenarni predavači 9. međunarodne konferencije VODA ZA SVE
Izv. prof. dr. sc. Mario Šiljeg
Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja Republike Hrvatske
Vodno gospodarstvo u Hrvatskoj – jučer, danas, sutra
Vodno gospodarstvo u Republici Hrvatskoj financira se iz više različitih izvora, a najznačajnije je EU financiranje. Kroz Operativni program Konkurentnost i kohezija 2014.-2020. (OPKK) i Nacionalni plan oporavka i otpornosti 2021.-2026. (NPOO) planiraju se financirati projekti ukupne vrijednosti 12,8 milijardi kuna, dok je za Višegodišnji financijski okvir 2021.-2027. usuglašavanje u tijeku. EU sredstva dala su novi zamah vodnome gospodarstvu te je od 2016. vidljivo povećanje dostupnosti i poboljšanje kvalitete vode za ljudsku potrošnju, povećanje broja stanovnika s mogućnošću priključenja na sustave javne odvodnje te povećanje stupnja pročišćavanja otpadnih voda. Povećao se i broj točaka na kojima je kvaliteta vode za kupanje izvrsna, i na moru i na kopnenim vodama. Unatoč svemu, na Mediteranu se ispušta čak 60% nepročišćenih otpadnih voda sa značajnim pritiscima od turizma. S ciljem objedinjavanja poslova monitoringa površinskih i podzemnih voda kao i drugih poslova neophodnih za dobro upravljanje vodama i za izvještavanje Europske komisije o stanju voda u Republici Hrvatskoj na jednom mjestu u posebnoj stručno-znanstvenoj instituciji u 2022. godini osnovan je Institut za vode „Josip Juraj Strossmayer“.
ŽIVOTOPIS_Mario Šiljeg
Želimir Pekaš, dipl. ing. geol.
Hrvatske vode
Upravljanje podzemnim vodama u Republici Hrvatskoj
Podzemna voda, koja čini 98 % svjetske nezamrznute vode, je jedinstven i nezamjenjiv prirodni resurs ograničenih količina i neravnomjerne prostorne i vremenske raspodjele. Hrvatska se ubraja u skupinu vodom relativno bogatih zemalja, a na njenom području razlikuju se dva osnovna hidrogeološka sustava: (i) vodonosnici formirani u naslagama s međuzrnskom poroznosti koji dominiraju u panonskom području i (ii) krški vodonosnici s pukotinsko-kavernoznom poroznosti koji dominiraju u krškom području. Iz navedenih vodonosnika se za potrebe javne vodoopskrbe godišnje zahvaća 435 milijuna m3 podzemne vode na 467 vodocrpilišta, što čini 91,2 % ukupno zahvaćenih količina vode u Hrvatskoj, dok se za ostale potrebe godišnje zahvaća oko 154 milijuna m3 podzemne vode na 2913 vodozahvata. U ovom predavanju biti će prikazane mjere zaštite izvorišta koja se koriste za javnu vodoopskrbu te implementacija Okvirne direktive o vodama u Republici Hrvatskoj za potrebe izrade planova upravljanja vodnim područjima, uspostavu monitoringa te donošenje Uredbe o standardu kakvoće voda. Također će biti prikazani i utvrđeni pritisci te kemijsko i količinsko stanje tijela podzemnih voda u Hrvatskoj.
prof. dr. sc. Jasna Šoštarić
Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
Uloga i važnost vode u poljoprivredi
Neupitna je važnost vode u životu čovjeka, biljaka i životinja. Od ukupne količine vode, tek je 1 % slatke vode pristupačno čovjeku za korištenje. Gospodarenje vodama podrazumijeva slijedeće djelatnosti: zaštitu od štetnog djelovanja voda (zaštita od poplava), zaštita voda od zagađenja i korištenje voda. Na globalnoj razini poljoprivreda je najveći korisnik svježe slatke vode sa udjelom od 70%, na europskoj razini je to 30 %. U Hrvatskoj je nakon Domovinskog rata (sustavi navodnjavanja su bili devastirani ili otuđeni) navodnjavanih površina je bilo za 10 000 ha manje u odnosu na stanje prije domovinskog rata. Hrvatski stručnjaci uz dva međunarodna konzultanta su napisali Nacionalni projekt navodnjavanja i gospodarenja poljoprivrednim zemljištem i vodama u Republici Hrvatskoj (NAPNAV) u kojem su dali stručne smjernice i okvire za osiguranje realizacije održivog sustava navodnjavanja. Planirane površine navodnjavanja prema NAPNAV-u su 65 000 ha (6,5 % obradivih površina). Realizacijom NAPNAV-a do 2022. godine omogućeno je navodnjavanje na 13 000 ha, a za 90-tak lokacija izrađuju se studijske dokumentacije koje bi u narednom razdoblju omogućile navodnjavanje na 124 000 ha.
ŽIVOTOPIS_Jasna Šoštrarić
izv. prof. dr. sc. Amra Bratovčić
Tehnološki fakultet Univerziteta u Tuzli
Najnovija dostignuća u fotokatalitičkoj degradaciji organskih onečišćenja voda
Kemijska složenost organskih onečišćenja (lijekovi, agrohemikalije i boje) zahtijeva nove i naprednije načine njihovog uklanjanja iz voda u odnosu na do danas najčešće korištene konvencionalne metode pročišćavanja. Jedna od takvih metoda je fotokatalitička degradacija. U ovom radu će biti objašnjen mehanizam degradacije štetnih organskih spojeva pomoću poluprovodničkih materijala s fotokatalitički aktivnim svojstvima u prisustvu UV ili vidljivog zračenja te prikazana posljednja dostignuća metoda i selekcija komponenata za pripravu najnovijih razvijenih fotokatalizatora, njihova stabilnost kao i učinkovitost uklanjanja kontaminanata. Također će biti prikazane prednosti i nedostatci fotokatalitičkih metoda te nove smjernice istraživanja iz ovog područja.
ŽIVOTOPIS_Amra Bratovčić